English | Deutsch

 

Performing RomArchive
24.–27.1.2019

Kotar o Januaro 2019 berš, RomArchive, i Romano Digitalno Arxivo/Arhivo, ka kherel e Rromane artora thaj e culture vizuelno, thaj ka sikavel olengeri kontribucija ki Europaki kulturno historija – šaj te resarel pes online – pe trin čhibja (Rromani, Anglikani thaj Njamcisko). Ko agor, e kontra storije korkore mothovde kotar e Rroma ka den čhačutno sigurno resursi kotar e džanibe kola so konfrontirinena pes e stereotiponcar vi e džungalipaja e faktencar.

Ki khedin vaš e ikalibe avri o arxivako websajto, pe internacionalno festivalo kotar e RomArchive ko Berlino sikavela pes o barvalipa thaj o javeripa kotar akaja kultuno vi artističko produkcija.

Te naj javer vareso phendino, i programa ka lel than pe Akademie der Künste bi pokinibe/bilovengo. O khuvibe ki egzibicija si bilovenge khana ka ovel o festivalo.
Pe sa e khedina ka ovel translacija pe Anglikani vi Njamcisko čhib.

Akademie der Künste
Pariser Platz 4, 10117 Berlin

Festivalesko programo

Foto: Botoló / Stick Dance (1955)
Photo © Zsuzsanna Bene/Hungarian Academy of Sciences, Rights: Zsuzsanna Bene (artwork)/Hungarian Academy of Sciences (scan), rights of use (scan)

Egzibicije thaj instalacije

Phutaribe: 24.1.2019, 20:00 h

25.–27.1.2019, 11:00–22:00 h
Slobodno/bilovengo khuvibe pe festivalo.

29.1.–3.2.2019, 11:00–19:00 h
Admisija: 6 / 4 €

 

Akathe te Beshen. Atchin Tan
Egzibicija
Daniel Baker, Gérard Jean Gartner, Manolo Gómez, Gabi Jiménez, Damian Le Bas, Delaine Le Bas, Nihad Nino Pušija, Ceija Stojka, Imrich Tomáš, Alfred Ullrich, Kálmán Várady, George Vasilescu, David Weiss

Ki koperacija e Berlineskere galerijaja Kai Dikhas kerdas pes impresivno prezentacija, savi so učarela/resljarela o sasto spektrumo kotar e moderno Romane artistora: kotar e pikture, grafika vi skluptura pa sa dži ko video arto vi instalacije. I egzibicijako anav naj panglo aba e Europakere Rromencar kola so si stereotipno sikavde sar saste vramake pirutne, dži kote ki realiteta šele beršencar palpale von si themutne ko olengere bijande thema, numa o moderno Romano artistikani scena sar gasavi dela zor.

Kuratorija Moritz Pankok thaj Delaine Le Bas

 

RomaRising
Egzibicija

Sar lače suksesivno egzamplija pala i emancipatorsko fotografija o, André Jenö Raatzsch sikavela ki oleskeri arxivaki sekcija »Fotografijengi Politika« e pikture kotar o fotografero Chad Evans Wyatt. Vaš oleskeri serija RomaRising, vov sikavela e minoritetengere dženen ko impresivno kale-vi-parne fotografije.

27.1.2019, 19:30–21:00 h
O khedipe ka ovel doperdo sikavibaja, drabaribaja thaj muzikaja

 

Tales of the Endless Road
Video instalacija

I Finsko režiserka Katariina Lillqvist anela tradicionalno Romane folklorno gilja ko animirime filmora e kuklencar kerde khere vastencar. E arxivaki sekcija Filmo sikavela šov kotora kuklengo filmo Tales of the Endless Road (2001–2003) ki video instalacija paše dži ko selektirime orginalno kukle.

 

Voices of the Victims
Audio instalacija

Vaš e olakeri arxivaki sekcija »Voices of the Victims«, I historičarka Dr. Karola Fings kidijas o avgo mothoviba e žertvenge Sinti thaj e Rroma telal o Nacistiško vrama pe sa e kerde džungalipa ko biš thema khetane planirimo e Rromane Arxivaja. Andre si garavutne mesažora, bičalde rovipena rugipa ma te oven pangle thaj mudarde, mujalnenge mothoviba. Dži avdives, numa nekoborom gasave mujalnipa si pindžarde thaj kodoleske si važno, soske si kontra e narativora mamuj e konstruirime mothoviba kotar e došalengi rig.

 

24.1.2019, 21:00–22:30 h
KAL
Koncerto

O internacionalno sukcesivno bendo KAL kotar o Belgrado, vazdindo kotar o Dragan Ristić, kerela kombinacija kotar tradicionalno Balkansko muzika, savi si hemimi e tangosar, orijentalno Korane muzikaja sar vi Jamajkake zvukosar.

 

25.1.2019, 15:00–16:00 h
O internacionalno Romano Civilno Čhačipengo Miškipe
Vorbisar
Dr. Thomas Acton, Dr. Nicoleta Bitu, Dr. Angéla Kóczé, Andrzej Mirga, Dr. Anna Mirga-Kruszelnicka, Soraya Post, Romani Rose

E akademikora vi e kuratorija ki arxivaki sekcija Romano Civilno Čhačhipengo Miškipe si ekspertora ko olengoro umal. Sar kotor katar e festivalo, von vorbisaren e ikonencar katar o civilno čhačipengo miškipe mothovindoj olengere personalno storije, vorbisaren pe olengere obligacije pala o minoriteto, thaj pe olengeri medijacisko buči, vorbin pe olengere vizije ko avutnipe.

 

25.1.2019, 16:30–18:00 h
Jovan Nikolić & Anita Awosusi
Sikavipe

O Srbisko authoro Jovan Nikolić (Das Orchester der Frauen, die mich verlassen haben, 2016; Weißer Rabe, schwarzes Lamm, 2011) drabarela e selektirme tekstora, i Njamcisko autorka Anita Awosusi drabarela kotar olakeri autobiografijako lil Vater unser (2016). Dr. Beate Eder-Jordan, kuratorka kotar e arxivaki sekcija Literatura, dela introdukcija pe arxivaki sekcija vi pe račake moderatorija, i Bulgarsko kultaraki dzanibaski manušni i Dr. Sofiya Zahova mothovela pe temato Ni terne ni vazdime. Romani Literatura ko Balkano.

 

25.1.2019, 18:30–19:30 h
Is there such a thing as Romani Music?
Lecture Performance
Dr. Petra Gelbart, Gonzalo Montaño Peña, Dragan Ristić, Dr. Carol Silverman

I Romani muzika si paše pangli e muzičko historijaja ki Europa. Dijas forma ko buteder muzikake žanrora thaj iranela pes te lel pesar buteder javera influense. Si li gasavo vareso sar so si i Rromani muzika, thaj te si, save elementora šaj te keren ola? Dr Petra Gelbart, kuratorka ki arxivaki sekcija Muzika, vorbisarel pala e muzika. O drumo tradipe trujal e javera Europakere muzikake stilora, kotar o jazz sa dži ko Rusisko »romanse«, Balkansko muzika, hip-hop, Ungriko csárdás thaj čhačherigeski artoski muzika.

 

25.1.2019, 20:30–22:00 h
Dorantes: Interacción
Koncerto

E familijakere genaracijenge kašteja si učardo e cante jondo, akale terne themutneske kotar i Sevilja kova so kerdas muzikaki revolucijaja ko flamengo, vazdindoj o piano sar promimentno, a ki luma e gitara kerdas tagar. Palikerindoj oleskere but lače improvizacijakere džanibaja thaj briljantno orkestracijaja, vov resljas te kerel reinvertiribe ko žanro čhuvindoj andre e džesesko suno. O Dorantes avela dženo khetane e zurulale moderno flamengo khelutneja e Ursula Lopez thaj e tapanareja/drummer Javi Ruibal vaš e Interacción, kote so kerela pes čhinavipe kotar e multi-facetirimo repertoaro.

Admisija: 13 / 7 €

 

26.1.2019, 14:00–19:30 h
Romani Arts Matter
Simpozijumo

14:00–15:30 h, Session 1
Roma(ni) Performing

Slaviša Marković, Dragan Ristić, Sandra Selimović, Miguel Angel Vargas

Ki konverzacija e manušencar so kherena teatro, o kuratoro kotar e arxivaki sekcija Theatro & Drama, o Dragan Ristić, kerel rodela pala o phučibe pe soste si javer o »Rromano theatro«. Isi li artistikani signatura? Save strukturalno problemora isi e Rromane teatron ko javera Europakere thema?

16:00–17:30 h, Session 2
What is Romani Art?

Dr. Daniel Baker, Delaine Le Bas, Dr. Suzana Milevska, Moritz Pankok

Artistora vi kuratorija diskutirinena pala e moderno »Rromano arto«. Save si e trendora? Isi li olen khetanutne elementora? Šaj li te etiketirinen pes e »Rromane artistora«, kola so šaj te hačaren pes sar esencijalno, te oven efektivno?

17:30 h, Performansa
Meditation on the History of the Swiss Roma
Teksto thaj performansa: Mo Diener / Roma Jam Session art Kollektiv

18:00–19:30 h, Session 3
The Movement of Romani Dance

Isaac Blake, Rosamaria Kostic Cisneros, Dr. Adrian R. Marsh, Ivana Nikolic, Attila Szanto

Isaac Blake, kuratoro ki arhivaki sekcija Khelibe, khetane oleskere kuratorsko timosar prezentirinela lokeder avipe dži ki olengeri arxivaki sekcija. O Romanijako khelutno thaj dženo so vazdijas o khelutno ansamblo Romafest, o Attila Szanto, thaj e Serbijaki khelutni vi aktivistka i Ivana Nikolicke keren o performacijako plano/fremo pala i diskusija.

 

27.1.2019, 15:00–16:00 h
Komemorativno memorijalno ceremonija
Javera lokacije: Memorijalo pala e Sinti thaj e Rroma kotar e Europa Mudardine ki vrama katar e Nacionalno Socijalističko Režimo
Simsonweg/Scheidemannstraße, 10557 Berlin

Palik o vakerdo mišto avipen kotar o rajo Uwe Neumärker, Direktoro ki Memorijalno Fondacija pala e Mudarde Evropakere Bibolde, o Zoni Weisz ki khedin vaš e Internacionalno Holokaustesko Memorijalno Dive, ka vorbil pala e Memorijalo pala e mudarde Sinti vi Roma kotar i Europa telal e Nacionalno Socijalističko Režimo. I Fatima Hartmann, Slavisa Marković, Nedjo Osman thaj i Perjan Wirges pala kodo ka drabaren e avgune mothoviba kotar e Sinti thaj e Roma kola so sine žertve kotar o Naci persekucije/džungalipa. O mothoviba sine khedime kotar e Dr. Karola Fings sar kotor katar o projekto »Voices of the Victims« thaj dži olende šaj te avel pes ki arhivaki sekcija kotar e Holokausto ki RomArchive.

 

27.1.2019, 16:30–18:00 h
Programo pala e Internacionalno Holokausesko Memorijalno Dive
Sikavibe, drabaribe, filmora

Historičarka Dr. Karola Fings dela skurto introdukcija pe lako rodipasko projekto »Voices of the Victims«.

Drabaribe e Edward Dębicki-eja
O Edward Dębicki si Rom Polskatar, bijando pe 1935 berš, ačilo dživdo kotar e persekucije kotar e Nacionalno Socijalizmo. Vov drabarel o lil Totenvogel (2018), kote so mothovel pesko tikne berčengo thaj ternipasko trajo thaj o crdipa so nakavdas telal e Njamcisko okupacija.
Ki koperacija e Friedenauer Presse

Filmesko sikavibe thaj vorbisaripe
O skurto filmo Pamyataty / Remember (2016) katar e Ukrainako režisero Petro Rusanienko phenel vaš e Romani džuvli ande Ukraina savi so sasa mudardini kotar e Nacistura pe Dujto Lumako Maripedeals thaj vaš e farmeroski romni savi so khamelas te ažutil ola. Pala o filmo ka džal konverzacija maškar e Katalin Bársony, direktora ande Romedia Foundation, kuratorka ki arxivaki sekcija Film, thaj o režisero.

 

27.1.2019, 19:30–21:00 h
RomaRising
Prezentacija, sikavipe, muzika

RomaRising prezentacija e platformaki sikavela e arhivaki sekcija Politike thaj Fotografija so ka ovel vakerdini kotar o kuratoro André Jenö Raatzsch, thaj o fotografo Chad Evans Wyatt. O Tony Gittens, Direktoro ano Filmfest DC, ka del klejaki vorba vaš e U.S. Civilno Hakajengo Miškipe. Romaniako aktero, Michaela Drǎgan, ka del krlo e participatongo ano projekto trujal e narativija khedime kotar e Mary Evelyn Porter. O bendi, Sinti Swing Berlin ka del o muzikakoro kotor.”

E portretongi selekcija kotar o Chad Evans Wyatt šaj te dikhel pes ano festivalo.

 

Edukacijaki programa

26.1.2019, 12:00–14:00 h
27.1.2019, 14:00–15:00 h
Meet the Curators

Savatone thaj kurkes ka ovel legardini tura trujal e egzibicija thaj e instalacije sar vi ka vorbil pes e kuratorencar. Pala e panel diskusije, e diskusije, ginavipa thaj e performance, pala e artistura so ka len than kote thaj e spikeron ka ovel šajipe te den palpale pe phučipena. Kidijal von dena suporto pe medijacija vaš e šeleberšencar phurane thaj but dživde kulturakere produkcija savi si but pašese e Europakere kulturasar.

 

1.2.2019, 10:00–15:00 h
»Voices of the Victims« – Treningo vaš manuša thaj sičara

An biš thema i Dr. Karola Fings khidijas testimonije katar e Sinti vi Rroma save so sine žertvi katar e Nacistonge persekucija. Ki kooperacija e Dokumentarno vi Kulturake Centrosa pe Germanijakere Sinti thaj Roma, e Berlin Themeskere Centrosar vaš Politikani Edukacija, kerdino si jekh didaktikano lil. O treningo pala o festivalo si vaš e manuša hemime ande edukacijaki buči.

Buteder informacije thaj registriribe pe:
www.berlin.de/politische-bildung

Berliner Landeszentrale für politische Bildung
Hardenbergstraße 22–24, 10623 Berlin

 

Avutne khedina ko Berlino

7.12.2018–9.2.2019
YRA. Young Romani Artists
Egzibicija
Emanuel Barica, Tibor Červenák, Małgorzata Mirga-Tas, Marina Rosselle, Mersud Selman, George Mihai Vasilescu, David Weiss

Kai Dikhas Galeria prezentuil efta terne artiston kotar e sasti Europa save ka keren artistikano manifesto sar kotor e egzibicijatar.

Phutardes: Luine–Savatone 14:00–18:00 h
Manifestosko publiciribe: 26.1.2019, 20:00 h

Galerie Kai Dikhas
Aufbau Haus am Moritzplatz, Prinzenstraße 84.2, 10969 Berlin

 

26.1.–17.2.2019
Miklós Déri: Nyolc | Ohto – A Distrikto ani Budapesta
Egzibicija

O fotografikano portreto vaš o Miklós Déri (*1964 ko Ungro) si vaš e Romengero sako divesesko dživdipe ande 8-toto distrikto ani Budapešta.
Projekto kotar o Goethe-Instituto Budapešta

Phutaribaski vrama: Marcine–Savatone 14:00–18:00 h
Phutaribe: 26.1.2019, 19:30 h

CLB Berlin
Aufbau Haus am Moritzplatz, Prinzenstraße 84.2, 10969 Berlin

 

26.1.2019, 20:30–22:00 h
Medea Rromnja
Teatroski performansa

Kadale teatareske reprodukcijasar, e Rromane artistura pašakerena o miti vaš e Medea thaj kerena zuralo korkorutno – imažo.
Mihaela Drăgan, Sakip Jusic, Estera Iordan, Anna Koch, Delaine Le Bas, Slaviša Marković, Moritz Pankok, Ramona Rahimic, Matthias Schellenberger, Benjamin Schultz, Theresa Selter, Dafni Sofianopoulou, Estera Sara Stan, Flo Thamer, Tina Turnheim, Tamara Weber, Luca-Zoé

Admisiuja: 15 / 10 €

TAK Theater Aufbau Kreuzberg
Aufbau Haus am Moritzplatz, Prinzenstraße 85 F, 10969 Berlin

 

28.1.–13.3.2019
HETEROTOPIE X3
Egzibicija
Emanuel Barica, Pamela Cuadros, Álvaro Garreaud, Teo Lagos, Slaviša Marković

Instalacije vaš e persekucija thaj zuralipe e Romengi idž thaj adadžives.
Kuratoro Álvaro Garreaud
Projekto katar Amaro Foro e.V. ki kooperacija e Dokumentiribasko thaj Kulturako Centro pe Germaniakere Sinti thaj Rroma, vi e Galeriasar Kai Dikhas

Phutaribe: 27.1.2019, 18:00 h

Dokumentations- und Kulturzentrum Deutscher Sinti und Roma
Aufbau Haus am Moritzplatz, Prinzenstraße 84.2, 10969 Berlin

 

Mujalipe

28.2.2019: Voices of Roma
Biboldengo Teatro Bukurešto
Dr. Viorel Achim, Dr. Nicoleta Bitu, Ioanida Costache, Mihaela Drăgan, Dr. Karola Fings, Dr. Petra Gelbart, Isabel Raabe, Franziska Sauerbrey

Sikljovibe, drabaripe, muzika thaj khelibaski performansa Kali Traš – Black Fear (Teksto: Mihai Lukacs, Dramaturgija: Mihaela Drăgan)

 

7.3.2019: Living Archive: Performing Memory of Roma Politics
Central European University & Gallery8, Budapest
Dr. Angéla Kóczé, Isabel Raabe, Franziska Sauerbrey, Dr. Anna Szász, et al.

Diskusija, foto egzibicija thaj duj egzibicije kotar o artisto Henrik Kállai

 

Khedipaske thana

Khedipasko than

Akademie der Künste
Pariser Platz 4, 10117 Berlin

Avutne khedipaske thana

Berliner Landeszentrale für politische Bildung
Hardenbergstraße 22–24, 10623 Berlin

CLB Berlin
Aufbau Haus am Moritzplatz, Prinzenstraße 84.2, 10969 Berlin

Denkmal für die im Nationalsozialismus ermordeten Sinti und Roma Europas
Simsonweg/Scheidemannstraße, 10557 Berlin
Maškar e Brandenburger Tor thaj Reichstag kher

Dokumentations- und Kulturzentrum Deutscher Sinti und Roma
Aufbau Haus am Moritzplatz, Prinzenstraße 84.2, 10969 Berlin

Galerie Kai Dikhas
Aufbau Haus am Moritzplatz, Prinzenstraße 84.2, 10969 Berlin

TAK Theater Aufbau Kreuzberg
Aufbau Haus am Moritzplatz, Prinzenstraße 85 F, 10969 Berlin

 

Imprinto

Programa

The festival programme was curated by
Dr. Thomas Acton, Katalin Bársony, Isaac Blake, Dr. Beate Eder-Jordan, Dr. Karola Fings, Dr. Petra
Gelbart, Dr. Angéla Kóczé, Rosamaria Kostic Cisneros, Delaine Le Bas, Dr. Anna Mirga-Kruszelnicka,
Gonzalo Montaño Peña, Moritz Pankok, Isabel Raabe, André Jenö Raatzsch, Dragan Ristić, Franziska Sauerbrey, Dr. Jan Selling

Produkcija

RomArchive, Projektoske initiatora thaj direktora
Isabel Raabe, Franziska Sauerbrey

Festivaleski organizacija
Dino Spiri

Festivalesko menadžiribe Akademie der Künste
Meike Avner, Reinhard Pusch, Marco Starke

Kontakto

RomArchive
Romano Digitalno Arxivo/Arhivo
sauerbrey | raabe gUG (haftungsbeschränkt)
Erkelenzdamm 59–61, 10999 Berlin
+49 30 61285538
mail@romarchive.eu

Medija thaj Komunikacija
Denhart v. Harling, press@romarchive.eu

Partnerora

I RomArchive si finansirimi kotar e Njamcisko Federalno Kulturaki Fondacija.
ksb_logo

Partnerora responsibilo pala i tehnikani implementacija:
Deutsche Kinemathek – Museum für Film und Fernsehen
mff_b

Avutno suporto
logobpd-aa-gi

Avutno festivalesko ažutibe
traduki_icb

Koperacijakere partnerora
ADK-Logo-cmyk

Medijake partnerora
deutschlandfunk_kultur_logo_farbe_srgb

Print

der Freitag_das Logo_Final

 

SO KAMES TE DIKES AKANA?

palpale kai o BLOG

MAJ BUT INFORMACIJA PALA O PROJEKTO:

About | Pala Ame
FAQ
Press-aki Area
Projektske Manusha & Arxiveske/Arhiveske Sekciji
Etiki Gidake-Liniji
Kidimaski Politika
Sponsora | Partnera
Privacy Statement
Imprint | Impressum